Što je strah od zubara?

Pojmovi strah od zubara, dentalna anksioznost i dentalna fobija često se koriste kao da znače isto, iako među njima postoje određene razlike.

Dentalna anksioznost najčešće opisuje osjećaj napetosti i zabrinutosti koji se pojavljuje prije posjeta stomatologu ili tijekom liječenja. Osoba možda ne zna točno što je plaši, ali već sama pomisao na ordinaciju može izazvati nelagodu.

Strah je češće povezan s konkretnim podražajem. To može biti:

• strah od injekcije
• strah od boli
• zvuk stomatoloških instrumenata
• osjećaj gubitka kontrole
• vađenje zuba
• krv
• neugodno prethodno iskustvo
• strah od dijagnoze
• neugoda zbog stanja zubi.

Kod vrlo izraženih slučajeva može se govoriti i o dentalnoj fobiji, odnosno snažnom i trajnom strahu koji može dovesti do dugotrajnog izbjegavanja stomatološke skrbi.

Zato je važno ne postaviti samo pitanje „Bojite li se zubara?”, nego pokušati odrediti i čega se točno bojite.

Osoba koja se boji igle neće nužno trebati isti pristup kao netko tko se boji zvuka instrumenata, boli ili ima traumatično iskustvo iz prethodnog liječenja.

Kako prepoznati da strah od zubara postaje problem?

Mala nervoza prije pregleda sama po sebi nije razlog za zabrinutost. Problem nastaje kada strah počne određivati hoćete li uopće potražiti potrebnu stomatološku pomoć.

Znakovi mogu biti fizički, emocionalni i ponašajni.

ZAPAMTITE: Strah ne morate potpuno riješiti prije nego što nazovete stomatologa. Razgovor sa stomatološkim timom može biti upravo prvi korak u njegovu smanjivanju.

Zašto nastaje strah od zubara?

Ne postoji samo jedan razlog zbog kojeg se netko boji odlaska stomatologu.

Kod nekih pacijenata strah se može povezati s neugodnim iskustvom iz djetinjstva. Kod drugih nastaje nakon bolnog ili zahtjevnog zahvata u odrasloj dobi. Ponekad i negativna iskustva članova obitelji ili prijatelja mogu stvoriti očekivanje da će stomatološki zahvat nužno biti neugodan.

Prethodno bolno iskustvo

Ako ste nekada doživjeli bol tijekom dentalnog zahvata, mozak može povezati stomatološko okruženje s opasnošću.

Zato i godinama poslije zvuk instrumenta, miris ordinacije ili sama pomisao na injekciju mogu izazvati snažnu reakciju.

Strah od boli

Jedno od najčešćih pitanja prije zahvata glasi: „Hoće li boljeti?”

Važno je stomatologu reći ako je upravo bol ono čega se najviše bojite. Tako se prije zahvata može razgovarati o lokalnoj anesteziji, očekivanim osjećajima tijekom tretmana i tome kako ćete signalizirati ako osjetite nelagodu.

Strah od injekcije

Neki se pacijenti manje boje samog zahvata nego primjene lokalnog anestetika.

Ako je to vaš glavni strah, recite to prije početka liječenja. Stomatolog tada zna na koji dio postupka treba obratiti posebnu pozornost.

Osjećaj gubitka kontrole

Ležanje u stomatološkom stolcu s otvorenim ustima kod nekih osoba izaziva osjećaj ranjivosti i gubitka kontrole.

Može pomoći kada unaprijed znate:

• što će stomatolog raditi
• koliko će pojedini korak približno trajati
• kada možete napraviti pauzu
• kako možete signalizirati da želite zaustaviti postupak.

Strah od loših vijesti

Neke osobe ne izbjegavaju stomatologa zato što se boje postupka, nego zato što ne žele saznati koliko je stanje ozbiljno.

No odgađanje ne mijenja postojeći problem. Može samo omogućiti njegov daljnji razvoj i povećati opseg potrebnog liječenja.

Sram zbog stanja zubi

Ako dugo niste bili na pregledu, moguće je da vam je neugodno zbog karijesa, nedostatka zuba, zadaha ili izgleda osmijeha.

Uloga stomatologa nije osuđivati kako je problem nastao, nego procijeniti sadašnje stanje i predložiti što se od ovog trenutka može napraviti.

Zašto odgađanje pregleda često dodatno povećava strah?

Kod dentalnog straha često se razvija začarani krug:

strah → odgađanje → pogoršanje problema → potreba za složenijim liječenjem → još veći strah.

Zamislite osobu koja se boji liječenja karijesa. Odgađa pregled jer zub još uvijek ne boli jako. Nakon nekog vremena promjena napreduje, pojavljuje se bol i liječenje postaje opsežnije nego što bi bilo da je problem otkriven ranije.

Takvo iskustvo zatim može dodatno učvrstiti uvjerenje da je odlazak stomatologu neugodan.

Problem je što teško iskustvo tada ne mora biti posljedica samog odlaska stomatologu, nego činjenice da je liječenje započelo tek kada je problem već bio uznapredovao.

Zato je za osobe koje osjećaju strah posebno važno pokušati prijeći s hitnih posjeta zbog boli na planirane preglede i postupno liječenje.

Kako pobijediti strah od zubara?

Kod većine pacijenata cilj nije preko noći potpuno ukloniti svaki osjećaj nervoze.

Realniji cilj je doći do točke u kojoj strah više ne sprječava potrebnu brigu o zubima.

1. Recite da se bojite

Nemojte pretpostaviti da će stomatolog sam primijetiti koliko ste napeti.

Već tijekom naručivanja možete jednostavno napomenuti da imate izražen strah od zubara i da želite da doktor to zna prije pregleda.

Ta informacija omogućuje stomatološkom timu da vam prilagodi pristup.

2. Pokušajte odrediti što vas najviše plaši

Umjesto općenitog „bojim se zubara”, pokušajte precizirati:

• bojim se boli
• bojim se injekcije
• smeta mi zvuk instrumenata
• imam izražen refleks na povraćanje
• bojim se da neću moći zaustaviti postupak
• imao/la sam neugodno prethodno iskustvo
• neugodno mi je pokazati stanje zubi.

Što je problem jasnije definiran, lakše mu je prilagoditi pristup.

3. Dogovorite znak za pauzu

Jednostavan znak, primjerice podizanje ruke, može povećati osjećaj kontrole tijekom liječenja.

Prije početka možete se dogovoriti da će stomatolog, kada je to moguće i sigurno, napraviti pauzu kada pokažete dogovoreni znak.

4. Krenite manjim korakom

Ako godinama niste bili kod stomatologa, prvi termin ne mora nužno značiti da ćete odmah prolaziti kroz složen zahvat.

Pregled, razgovor i plan terapije mogu vam omogućiti da upoznate ordinaciju i stomatološki tim prije početka liječenja.

5. Postavljajte pitanja

Nekim osobama detaljne informacije smanjuju strah. Drugima je lakše ako ne slušaju svaki tehnički detalj.

Recite stomatologu što vam više odgovara. Možete, primjerice, zamoliti da vam prije svakog važnijeg koraka objasni što će napraviti ili da vas informira samo kada je potrebno nešto učiniti.

6. Razgovarajte o mogućnostima kontrole straha

Kod izraženije dentalne anksioznosti mogu se razmotriti dodatne metode kojima se pacijentu olakšava liječenje, uključujući i svjesnu sedaciju kada za nju postoji indikacija.

Praktične korake za postupno smanjivanje tjeskobe dodatno ćemo obraditi u zasebnom vodiču Kako pobijediti strah od zubara.

Što možete učiniti prije odlaska stomatologu?

Dobra priprema može smanjiti osjećaj neizvjesnosti prije pregleda.

Odaberite termin koji vam odgovara

Ako možete birati, dogovorite pregled u dijelu dana u kojem niste pod dodatnim vremenskim pritiskom.

Cilj nije stvoriti savršene uvjete, nego ukloniti nepotrebne izvore stresa poput žurbe ili straha da ćete zakasniti na sljedeću obvezu.

Zapišite pitanja

Kada ste nervozni, lako je zaboraviti što ste željeli pitati.

1. Što ćete danas raditi?
2. Treba li zahvat biti obavljen odmah?
3. Kako ćete kontrolirati bol?
4. Mogu li zatražiti pauzu?
5. Koliko otprilike traje postupak?
6. Postoji li mogućnost sedacije ako mi je strah vrlo izražen?

Koristite jednostavne tehnike smirivanja

Sporo i kontrolirano disanje nekim osobama može pomoći smanjiti fizičku napetost.

Mogu pomoći i:

• slušanje glazbe
• usmjeravanje pažnje na nešto drugo
• progresivno opuštanje mišića
• vođena vizualizacija.

Ne morate pronaći tehniku koja će potpuno ukloniti strah. Dovoljno je pronaći ono što vam pomaže da napetost postane podnošljivija.

Kako stomatolog može prilagoditi pregled pacijentu koji se boji?

Dobar plan počinje razgovorom.

Pacijent i stomatolog mogu se prije početka dogovoriti oko načina komunikacije, pauza i redoslijeda terapije.

Nekome će odgovarati detaljno objašnjavanje svakog koraka. Netko drugi želi čuti samo osnovne informacije.

Individualni pristup važniji je od pokušaja da se svakom pacijentu koji osjeća strah pristupi na isti način.

Zubar bez boli – je li to stvarno moguće?

Strah od boli jedan je od glavnih razloga zbog kojih ljudi odgađaju stomatološko liječenje.

Moderna dentalna medicina raspolaže lokalnim anesteticima kojima se privremeno blokira prijenos osjeta boli iz područja na kojem se izvodi zahvat.

Ipak, izraz „bez boli” treba pravilno razumjeti.

Cilj lokalne anestezije jest omogućiti zahvat bez boli, ali pacijent i dalje može osjećati:

• pritisak
• dodir
• vibraciju
• pomicanje
• zvuk instrumenta.

Takvi osjećaji sami po sebi ne znače da anestezija nije djelovala.

Ako tijekom liječenja ipak osjetite bol, nemojte pokušavati „izdržati”. Signalizirajte stomatologu kako bi mogao procijeniti situaciju prije nastavka.

VAŽNA RAZLIKA:

Lokalna anestezija prvenstveno sprječava osjećaj boli u području zahvata.

Sedacija prvenstveno pomaže smanjiti strah, napetost i tjeskobu.

Kod određenih postupaka mogu se koristiti zajedno. Svjesna sedacija zato nije zamjena za odgovarajuću kontrolu boli lokalnom anestezijom.

O lokalnoj anesteziji, osjećajima tijekom zahvata i mogućnostima kontrole boli detaljnije ćemo pisati u članku Zubar bez boli – kako danas izgledaju bezbolni zahvati.

Što zapravo znači bezbolna dentalna medicina?

Bezbolna dentalna medicina ne znači samo primjenu lokalne anestezije.

Radi se o širem pristupu čiji je cilj da se bol i nelagoda tijekom liječenja preveniraju i kontroliraju, uz istodobno razumijevanje psihološkog dijela dentalnog straha.

Takav pristup može uključivati:

• procjenu očekivane boli i tjeskobe
• pravilno primijenjenu lokalnu anesteziju
• dovoljno vremena za djelovanje anestetika
• komunikaciju tijekom postupka
• prilagođavanje tempa liječenja
• dogovorene pauze
• pažljivo izvođenje zahvata
• dodatne metode kontrole tjeskobe kada su potrebne.

Važno je i očekivanje pacijenta.

Netko može imati potpuno učinkovitu anesteziju, ali se zbog zvuka, vibracije ili samog osjećaja da se nešto događa i dalje osjećati vrlo neugodno. U tom slučaju problem više nije samo fizička bol nego i dentalna anksioznost.

Upravo zato se kontrola boli i kontrola straha trebaju promatrati zajedno.

Širi pristup kontroli boli i nelagode detaljnije ćemo objasniti u zasebnom vodiču Bezbolna dentalna medicina – što danas znači.

Kada osnovne metode nisu dovoljne?

Razgovor, pauze, odgovarajuća lokalna anestezija i tehnike opuštanja velikom broju pacijenata mogu biti dovoljni.

Kod nekih osoba strah je ipak toliko snažan da već pri samoj pomisli na zahvat osjećaju izrazitu tjeskobu ili uopće nisu u mogućnosti započeti liječenje.

Tada se mogu razmotriti dodatne mogućnosti.

Jedna od njih je svjesna sedacija.

Sedacija se ne primjenjuje automatski svakome tko kaže da mu je neugodno kod stomatologa. Prije odluke potrebno je uzeti u obzir:

• intenzitet straha
• vrstu i trajanje zahvata
• opće zdravstveno stanje
• lijekove koje pacijent uzima
• prethodna iskustva
• moguće rizike i ograničenja
• postoje li jednostavniji načini kojima je moguće provesti terapiju.

Što je svjesna sedacija?

Svjesna sedacija koristi se kako bi pacijent tijekom zahvata bio opušteniji i kako bi se smanjili strah, napetost i tjeskoba.

Svjesna sedacija nije isto što i opća anestezija.

Kod opće anestezije pacijent je bez svijesti. Kod svjesne sedacije cilj je postići stanje opuštenosti uz očuvanu mogućnost reagiranja i komunikacije u skladu s primijenjenom metodom i dubinom sedacije.

U Dentalnom centru Dentico primjenjuje se intravenska svjesna sedacija. Sedativ se primjenjuje intravenski, a postupak se provodi pod stručnim nadzorom.

Takav pristup može se razmotriti kod osoba koje:

• imaju izražen dentalni strah
• teško podnose dulje zahvate
• zbog tjeskobe odgađaju potrebno liječenje
• teško toleriraju određene stomatološke postupke.

Sedacija se ipak odabire individualno, ovisno o pacijentu i planiranom zahvatu.

Sve osnovne pojmove, razliku u odnosu na opću anesteziju i kome može biti namijenjena dodatno ćemo obraditi u članku Što je svjesna sedacija.

Je li sedacija sigurna?

Sigurnost je jedno od prvih pitanja koje pacijenti postavljaju prije sedacije i važno je o njemu razgovarati prije donošenja odluke.

Sedacija je medicinski postupak i zato zahtijeva odgovarajuću procjenu pacijenta, pravilno odabranu tehniku i dozu, nadzor tijekom postupka te stručno osposobljen medicinski tim.

Nije svaka vrsta sedacije prikladna za svakog pacijenta.

Prije zahvata zato je važno dati potpune informacije o:

• bolestima od kojih bolujete
• lijekovima koje redovito koristite
• alergijama
• prethodnim reakcijama na anesteziju ili sedaciju
• trudnoći
• drugim relevantnim zdravstvenim okolnostima.

Detaljne upute o pripremi dobivaju se od medicinskog tima koji će provoditi sedaciju i potrebno ih je pažljivo slijediti.

U Denticu se intravenska svjesna sedacija provodi pod nadzorom anesteziologa.

Sigurnosne protokole, procjenu pacijenta i situacije u kojima je potreban dodatni oprez detaljnije ćemo obraditi u članku Je li sedacija sigurna.

Kako izgleda sedacija kod zubara?

Točan postupak ovisi o vrsti sedacije, zdravstvenom stanju pacijenta i planiranom stomatološkom zahvatu.

Kod intravenske svjesne sedacije lijek se primjenjuje putem vene kako bi se postiglo stanje opuštenosti i smanjila anksioznost.

Prije postupka provodi se procjena pacijenta i daju se individualne upute za pripremu.

Tijekom zahvata medicinski tim prati stanje pacijenta i relevantne vitalne parametre. Nakon završetka slijedi razdoblje oporavka i procjena prije odlaska iz ordinacije.

Ovisno o vrsti i dubini primijenjene sedacije, nakon tretmana mogu vrijediti posebne upute vezane uz:

• pratnju pri odlasku kući
• upravljanje vozilom
• povratak svakodnevnim aktivnostima
• uzimanje lijekova
• hranu i piće.

Zato je važno slijediti konkretne upute koje dobijete od medicinskog tima, a ne oslanjati se samo na općenite informacije s interneta.

Pripremu, tijek postupka i razdoblje nakon tretmana detaljnije ćemo opisati u članku Kako izgleda sedacija kod zubara.

Može li sedacija trajno riješiti strah od zubara?

Sedacija može omogućiti provođenje potrebnog zahvata kod osobe koja bi ga zbog izraženog straha teško tolerirala.

Ali važno je razlikovati dvije stvari:

omogućiti liječenje unatoč strahu i dugoročno smanjiti sam strah.

Kod nekih pacijenata nekoliko mirnih i pozitivnih iskustava u ordinaciji može postupno promijeniti očekivanja i olakšati buduće posjete.

Kod vrlo izražene dentalne fobije sedacija sama po sebi ne mora ukloniti temeljni uzrok straha. U takvim situacijama mogu se razmatrati i dodatni psihološki pristupi, osobito kada dentalna anksioznost ozbiljno utječe na svakodnevni život ili potpuno onemogućuje redovito liječenje.

Cilj nije nužno da jednog dana volite odlaziti stomatologu.

Dovoljno je da strah više ne upravlja odlukama koje utječu na vaše oralno zdravlje.

Što ako godinama nisam bio kod zubara?

Prvi korak nije objašnjavanje zašto niste došli ranije.

Prvi korak je utvrditi kakvo je stanje danas.

Ako zbog straha dugo niste bili na pregledu, recite to već prilikom naručivanja. Na prvom posjetu može se procijeniti stanje zubi i desni, razgovarati o simptomima i odrediti prioritete terapije.

Ako postoji više problema, nije nužno da se sve riješi odjednom.

Plan se može podijeliti u nekoliko faza:

1. riješiti hitne probleme i bol
2. sanirati aktivne bolesti
3. postupno završiti potrebne zahvate
4. prijeći na redovite kontrole i prevenciju.

Za osobu koja se godinama bojala stomatologa to može biti važna promjena: više ne dolazi samo kada nešto jako boli, nego postupno preuzima kontrolu nad svojim dentalnim liječenjem.

Brza provjera: koliko strah od zubara utječe na vas?

Označite tvrdnje koje se odnose na vas:

• ☐ Često razmišljam o stomatologu nekoliko dana prije termina.
• ☐ Odgađam naručivanje iako znam da imam dentalni problem.
• ☐ Otkazivao/la sam preglede zbog straha.
• ☐ Posebno se bojim injekcije ili boli.
• ☐ Osjećam fizičke simptome tjeskobe prije pregleda.
• ☐ Teško podnosim osjećaj da tijekom zahvata nemam kontrolu.
• ☐ Kod stomatologa idem uglavnom kada bol postane jaka.
• ☐ Nisam bio/la na pregledu godinama upravo zbog straha.
• ☐ Sama pomisao na zahvat izaziva vrlo snažnu tjeskobu.
• ☐ Želio/la bih razgovarati o mogućnosti sedacije.

REZULTAT: Ovo nije dijagnostički test, ali ako prepoznajete više navedenih situacija, vrijedi ih otvoreno spomenuti stomatologu. Što stomatološki tim ranije zna da postoji izražen strah, lakše može planirati pristup prilagođen vašim potrebama.

Kada strah zahtijeva dodatnu stručnu pomoć?

Kod nekih osoba dentalni strah dio je šireg problema s anksioznošću, paničnim reakcijama, traumom ili specifičnim fobijama.

O dodatnoj stručnoj pomoći vrijedi razmisliti ako:

• strah izaziva izrazite panične reakcije
• godinama potpuno izbjegavate liječenje
• ne možete podnijeti ni sam pregled
• strah značajno utječe na svakodnevni život
• imali ste traumatično medicinsko iskustvo koje se ponovno aktivira tijekom liječenja
• moguće je provesti zahvat, ali se intenzitet straha između posjeta ne smanjuje.

U takvim situacijama dentalni i psihološki pristup ne moraju biti konkurencija jedan drugome. Mogu se međusobno nadopunjavati.

Koji pristup može odgovarati različitim razinama straha?

Ne postoji univerzalna ljestvica koja automatski određuje terapiju, ali sljedeća tablica može pomoći razumjeti kako se pristup može postupno prilagođavati.

Najprikladniji pristup nije nužno onaj koji uključuje najviše metoda. Cilj je pronaći način kojim se potrebna terapija može provesti sigurno i uz što manju razinu stresa za konkretnog pacijenta.

Mit ili činjenica?

Najčešća pitanja o strahu od zubara

Je li normalno bojati se zubara?

Određena razina nervoze ili tjeskobe prije stomatološkog zahvata nije neuobičajena. Problem nastaje kada je strah toliko izražen da redovito odgađate preglede, otkazujete termine ili ne tražite pomoć ni kada imate simptome.

Kako pobijediti strah od zubara?

Počnite otvorenom komunikacijom. Recite stomatologu čega se bojite, dogovorite znak za pauzu i tražite da vam objasni ono što želite znati o zahvatu. Kod jačeg straha liječenje se može podijeliti u manje korake, a kada je potrebno može se procijeniti i prikladnost svjesne sedacije.

Što ako se bojim samo injekcije?

Recite to prije nego što postupak počne. Stomatolog tada zna da upravo primjeni lokalne anestezije treba posvetiti dodatnu pažnju i može vam unaprijed objasniti što možete očekivati.

Hoće li me zahvat boljeti ako dobijem lokalnu anesteziju?

Cilj lokalne anestezije jest blokirati bol iz područja zahvata. I dalje možete osjećati pritisak, dodir ili vibraciju. Ako osjetite bol, odmah to signalizirajte stomatologu kako bi mogao procijeniti treba li nešto prilagoditi.

Je li svjesna sedacija isto što i opća anestezija?

Nije. Kod svjesne sedacije cilj je smanjiti strah i tjeskobu uz odgovarajuću razinu svijesti pacijenta, dok se kod opće anestezije pacijent nalazi u stanju bez svijesti.

Hoću li tijekom svjesne sedacije biti budan?

Kod svjesne sedacije pacijent nije u općoj anesteziji. U Denticu se primjenjuje intravenska svjesna sedacija tijekom koje se pacijent nalazi pod stručnim nadzorom i zadržava sposobnost samostalnog disanja.

Je li svjesna sedacija za svakoga?

Nije nužno. Potrebno je procijeniti zdravstveno stanje, lijekove koje koristite, planirani zahvat, intenzitet straha i druge čimbenike. O prikladnosti sedacije odlučuje se individualno nakon stručne procjene.

Treba li mi lokalna anestezija ako imam sedaciju?

Sedacija i lokalna anestezija imaju različite uloge. Sedacija prvenstveno smanjuje tjeskobu i nelagodu povezanu sa zahvatom, dok lokalna anestezija blokira bol u području koje se liječi. O tome što je potrebno kod konkretnog zahvata odlučuje medicinski tim.

Što ako godinama nisam bio kod zubara?

Recite to već prilikom naručivanja. Prvi cilj je procijeniti trenutačno stanje i napraviti plan liječenja, a ne osuđivati razlog zbog kojeg niste dolazili ranije. Terapija se prema potrebi može organizirati u nekoliko faza.

Može li se strah od zubara potpuno izgubiti?

Kod nekih se ljudi znatno smanji nakon niza pozitivnih iskustava, dok će drugi i dalje osjećati određenu nervozu. Važnije od potpunog nestanka straha jest da on više ne sprječava redovitu brigu o oralnom zdravlju.

Što ako se toliko bojim da ne mogu ni sjesti u stomatološki stolac?

To recite već prilikom dogovaranja termina. Prvi posjet može biti usmjeren na razgovor, procjenu problema i dogovor oko daljnjeg pristupa. Kod izrazitog straha mogu se razmotriti dodatne metode kontrole anksioznosti, uključujući svjesnu sedaciju kada je prikladna.

Strah od zubara ne treba biti razlog za odgađanje liječenja

Strah se rijetko smanjuje tako da godinama izbjegavamo situaciju koja ga izaziva.

Istodobno, nema potrebe očekivati da morate potpuno prestati osjećati nervozu prije nego što ponovno odete stomatologu.

Prvi cilj može biti mnogo jednostavniji: dogovoriti pregled, reći čega se bojite i zajedno sa stomatologom napraviti plan koji možete prihvatiti.

Nekome će biti dovoljan razgovor i sporiji tempo liječenja. Nekome će pomoći dogovorene pauze i učinkovita lokalna anestezija. Kod izraženog straha moguće je procijeniti je li svjesna sedacija prikladna opcija.

Napravite prvi korak bez pritiska

Ako zbog straha odgađate stomatološki pregled ili potreban zahvat, dogovorite pregled u Dentalnom centru Dentico i već pri naručivanju napomenite da osjećate strah ili dentalnu anksioznost.

Prvi razgovor može poslužiti za procjenu stanja, razumijevanje onoga čega se bojite i dogovor o pristupu kojim će vam liječenje biti što mirnije i prihvatljivije.

Informacije u ovom članku služe edukaciji i ne mogu zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet doktora dentalne medicine ili drugog odgovarajućeg zdravstvenog stručnjaka.